Kontuzije
Iščašenje je najteža ozljeda zglobova. Ono nastaje kada npr. ruka u ramenu iskoči iz svog normalnog ležišta. U tom se slučaju kosti odvajaju pa glavicu nadlaktice nalazimo najčešće ispod ili ispred zglobne ploče lopatice.
Glavica nadlaktice probila je zglobnu ovojnicu, strgala rub kosti lopatice i iskočila izvan zgloba. Obično iščašimo jedan zglob ili više malih zglobova šake i stopala. Većina iščašenja nastaje na rukama, jer je nožne zglobove teže iščašiti pošto su mnogo bolje zaštićeni. U djece je iščašenje rijetko, a u starijih puca kost. Najčešća su iščašenja u mladih muskuloznih ljudi i to zgloba ramena, ređe lakta a zatim članaka prstiju ruku.
Iščašenje nastaje kao posledica neposrednog ili posrednog djelovanja sile; pri padu na ruku s ispruženim laktom glava nadlaktice upre se o koštani rub konkavnog zglobnog tela na lopatici, probija ga i ostaje izvan zgloba.
Iščašenja su češća u gimnastici, nogometu, u bacačkim disciplinama atletike, rvanju, judu, skokovima u vodu, skijaškim skokovima, vaterpolu i plivanju.
Iščašenje je uvijek vrlo teška ozljeda, jer osim zglobne čahure loma ruba kosti može ozlediti i krvne žile i živce. Svako iščašenje zahteva bolničko lečenje i specijalističku pomoć. To je osobito važno kod prvog iščašenja; ako ono nije pravilno lečeno recidivi su neminovni.
Iščašenje nije teško prepoznati. Već na prvi pogled vidimo da je npr. ruka u nenormalnom položaju, odmaknuta od tela, pruža elastični otpor, odnosno vraća se u isti položaj, kao da je na opruzi. Zglob je deformiran i otečen. Neobično je važno rano uočiti smetnje cirkulacije i neurološko stanje ozleđenog dijela. Ozleda živaca može biti kobna pa i najmanji nestručni potezi i naravnavanja mogu imati teške posljedice za ruku ili nogu, već prema tome koji je zglob iščašen.
Prva pomoć sastoji se u hitnom prevozu u bolnicu. Najbolje je zadržati i imobilizirati ruku ili nogu u postojećem položaju, podupirući je podložkom i zavojem. Iščašeni zglob treba čim prije namjestiti, pažljivo pregledavši prethodno ekstremitete. Treba utvrditi i opisati stanje cirkulacije i neurološki status, a zatim namestiti zglob u opštoj anesteziji, osobito ako je prvi put iščašen. O stanju cirkulacije i neurološkom ispadu ovisi i zadržavanje ozleđenog u bolnici. Svaki se zglob mora imobilizirati nakon repozicije i omogućiti da razdor zglobne čahure i sveza zaraste. Zaraštanje ozleđenih mekih dijelova zgloba traje oko 3 nedelje pa kroz to vrijeme zglob treba imobilizirati. Svako odstupnje od tog postupka šteti.
Luksacija ramena najčešća je luksacija zgloba. Nastaje kod sportaša i radnika s dobro razvijenom muskulaturom: gimnastičara, rvača, skakača u vodu, judaša, vaterpolista i plivača. U 95% slučajeva glava nadlaktične kosti probija zglobnu čahuru i dolazi ispred ključne kosti. To je tzv. prednja luksacija ramena. Glavica ređe iskače straga ili u pazuh. U ovom zadnjem slučaju ozlijedeni drži ruku podignutu u vis i u takvom položaju dolazi u bolnicu. Ruku nakon repozicije i naravnavanja zgloba treba imobilizirati najmanje kroz 3 tjedna. U težem oštećenju čahure i sveza imobilizacija može trajati i 6 nedelja.
Luksacija lakta je tipična za rvanje, judo, gimnastiku i igre s loptom. Kod rvanja i juda nastaje u toku borbe, a kod igara loptom pri padu na ruku ispruženu u laktu. Obično u laktu nastaje stražnja luksacija i kosti podlaktice iskaču straga iza nadlaktične kosti. Tu luksaciju često prate ozljede krvnih žila, krvarenje i stvaranje većeg hematoma koji kasnije može praviti ozbiljne poteškoće funkciji lakta. Prva pomoć se sastoji u imobilizaciji, repoziciju treba čim ranije izvršiti a lakat imobilizirati kroz 3 nedelje. Postojeći hematom treba čim ranije isprazniti, punktirati i potpomoći njegovu resorpciju. Osim punkcije i ispražnjenja hematoma, lakat treba hladiti kroz 48 sati, a zatim primjenom fizikalne terapije i masti pospješiti resorpciju hematoma.
