Vanzglobni reumatizam
Reumatizam se može pojaviti i izvan zglobova, tj. u mekom tkivu oko zglobova, na mjestima hvatišta tetiva mišića i ligamenata, u mišićima, u zglobnoj čauri, oko živaca, u sluznim vrećicama, u mekom tkivu ispod kože i u masnom tkivu. Na tim mestima mogu se razviti upalne i degenerativne promene. izvanzglobni reumatizam ili fibrozitis, zapravo, predstavljaju zbroj znakova koji nastaju reakcijom vezivnog tkiva na različite podražaje (mehaničke, ozlede, vlaga, hladnoća i dr.).
Reumatizam mekih tkiva može nastati kao znak artroze i spondiloze, ankilozantnog spondilitisa, uloga (gihta), te nekih zaraznih bolesti (gripa, virusna upala jetre).
Na razvoj fibrozitisa utječu osim mehaničkih činilaca i atmosferskih prilika još i psihički činioci (napetost, podražaji).
Izvanzglobni reumatizam nastaje naglo, npr. akutni bolni vratni sindrom, ili akutno bolno rame, ili češće postupno kao što je bolni lakat, bolovi između lopatica, oko kolenskih zglobova i drugde.
Izvanzglobni reumatizam se ispoljava osetljivošću, sa bolom u potkožnom tkivu i u mišićima, sa bolom oko zglobova i na mestima hvatišta tetiva mišića; vezivnog tkiva i ligamenata. Bol je ograničen na jedno manje područje ili je proširen na veći dio tijela. Bol u okolici zgloba može uticati na gibljivost najbližeg zgloba. Bolovi i osjećaj ukočenosti najjače su izraženi ujutro nakon ustajanja ili nakon dužeg mirovanja, odmaranja ili pri sjedenju.
Izvanzglobni reumatizam ili fibroziitis najčešće se razvije na šiji, u području ramena i lopatica, te u križima (krstima), rijetko u području mišića ruku i nogu, a nikada u mišićima trbušne stijenke. Javlja se češće kod pojedinih zanimanja, npr. u vozača autobusa u području leđa i križa, u vozača taksija u području vrata i ramena te lopatica, a u kamenoklesara i radnika koji rade u hladnjačama u području šaka. Znakovi izvanzglobnog reumatizma pojačavaju se izlaganjem hladnoći, umorom, smanjenom aktivnošću i živčanom napetošću, a ublažuju se umerenom aktivnošću, toplinom i masažom.
Nakon provedenog liječenja (lijekovi, fizikalna terapija) znakovi fibrozitisa iščezavaju. Često se mogu ponavljati na mjestu ranijeg javljanja ili na nekom drugom mjestu. Izvanzglobni reumatizam u određenoj mjeri utieče na radnu sposobnost bolesnika.
Liječenje ovisi o razvojnoj fazi fibrozitisa i uzroku koji je izazvao tu bolest. U slučajevima naglog razvoja izvanzglobnog reumatizma najbolje je mirovati i uzimati lijekove koje propiše liječnik. Primena topline i drugih postupaka fizikalne medicine pomaže ublaživanju i iščezavanju znakova izvanzglobnog reumatizma.
Ako se radi o fibrozitisu poznatog uzroka, treba liječiti bolest koja ga je izazvala, npr. spondilitis ili artritis.
Kod stanovitog broja bolesnika liječenje uopće nije potrebno. Tome nasuprot, oni bolesnici s ,,vrlo naglašenim" znakovima fibrozitisa treba da znaju da se radi o bezopasnom stanju koje ne uzrokuje oštećenje funkcije zglobova, tj. ukočenost ili slično.
Fibrozitis misića
Fibrozitis mišića nastaje zbog upalnih ili degenerativnih promjena u vezivnom tkivu u mišićima te zbog psihogenih utjecaja. Zbog toga se naziva i psihogenim reumatizmom. Fibrozitis u području križa (krsta) može nastati zbog bolesti trbušnih organa gdje se bol prenosi putem živaca, tj. refleksnim putem.
Mišići u kojimia se razvio fibrozitis osjetljivi su na dodir, pipanje ili pri pokretu napetisu, a ponekad čak i tvrdi, s čvorićima i bolnim točkama u pojedinim mjestima - miogeloze.
Fibrozitis mišića najčešće je lokaliziran u području vrata, ramena i lopatica, čiji se bol širi prema glavi ili prema ramenima i rukama.
Fibrozitis tetive
Fibrozitis tetive nastaje u vezivnom tkivu ili ovojnici tetive. Na pritisak i pri pokretu manifestira se sa bolom i škripanjem. U rijetkim se slučajevima zbog fibrozitisa tetivne ovojnice razvije suženje ovojnice i s tim u vezi otežano opružanje prstiju šake ili stopala.
Fibrozitis u području ramena, lakta, kukova i koljena može se razviti na više mjesta i svaka lokalizacija ima svoje ime. Fibrozitis se na tim mjestima očituje kao i na drugim mjestima sa bolom, ukočenošću i otežanim pokretima u zglobu. Ovaj se oblik fibrozitisa mora strogo razlikovati od onih promjena koje se razvijaju u zglobu (artritis, artroza) kako bi se odabralo odgovarajuće liječenje.
Fibrozitis šake
Ovaj oblik fibrozitta se javlja u pojedinim zanimanjima kao što su kamenoklesari i osobe koje rade u hladnjačama, mesari i dr. Očiituje se u početku sa bolom d trncima u prstima šaka, a kasnije ukočenošću i otežanim pokretima i promjenama na koži i u potkožnom tkivu te na koncu sa skvrčenim prstima.
Panikulitis ili celulitis
Panikulitis je fibrozitis u tkivu ispod kože i u masnom fckivu. Masno se tkivo u obliku režnjića uvlači i ukliješti u otvore između vlakana vezivnog tkiva. Zbog toga koža dobiva izgled "kore naranče". Tako ukliješteni režnjići izazivaju bol. Kako se mast najčešće nakuplja u vratu, ramenima, bokovima, trbuhu, koljenima i laktu, na tim se mjestima najčešće i razvija panikulitis. Ta se bolest liječi fizikalnom terapijom, lijekovima protiv bolova i lijekovima za smirenje.
