Od vremena do vremena mnogi ljudi pate od krstobolje. Razlozi su brojni a svi se mogu svrstati u dvije velike skupine. Jedna skupina uzroka vezana je za samu kralješnicu, a drugi dio uzroka odnosi se na mekana tkiva oko kičme. Sigurno je da je diskus koji se nalazi između dva kralješka najčešći uzrok križobolji, promjene na diskusu opisane su na egipatskim mumijama starim 5.000 godina. Suvremeni civilizirani ljudi daleko češće imaju poteškoće na kralješnici posebno u području križa pa prema tome i promjene na diskusu.
Što je diskus?
Kralješnica je građena od kralješaka koji su poredani jedan do drugoga čineći tako stup koji je savijen u obliku slova S. Kralješci su međusobno povezani svezama kako bi se na taj način spriječila prevelika pokretljivost kralješnice i ta se pokretljivost kralješnice odvijala pod kontrolom snažnih mišića koji se protežu od potiljka do trtice. Između dva kralješka se nalazi jastučić koji je građen od materijala sličnog gumi i koji dopušta svakom kralješku gibanje u odnosu na njegovu granicu, tako da se kralješnica može gibati u svim smjerovima. Ti su jastučići slični gumi, intervertebralni diskusi ili skraćeno diskus. Na kralješnici se u prosjeku nalazi 23 cliskusa.
Grada diskusa
Diskus je građen od dva dijela vanjskog prstena i unutrašnjeg - jezgre. Vanjski dio diskusa ili prsten građen je od čvrstog materijala koji povezuje dva susjedna kralješka. Unutrašnji dio ili jezgra građena je od žućkasto želatinaste mase koja pokazuje veliku sposobnost vezivanja vode. Gledano u cijelosti diskus je vrlo elastičan i na taj način dopušta pokrete između kiralješaka te djeluju na ublažavartje pritiska. Veličina i debljina diskusa je različita u različitim dijelovirna kralješnice. U donjem slabinskom dijelu su veći i deblji nego u ostaldm dijelovima kralješnice. U starijih ljudi diskusi sadrže manje vode, postaju ravni, niži, manje eliastični i manje otporni,pa je to jedan od razloga zašto stariji ljudi s godinama postaju niži.
Zasto diskus klizi?
U uspravnom položaju tijela kralješnica sa svojim intervertebralnim diskusima nosi težinu tijela i svu dodatnu težinu u rukama ili na ramenirna kod opterećenja. Dio tjelesne težine se prenosi također kroz prsni koš i trbuh, naročito pri podizanju tereta. Diskusi, narofiito oni u slabinskom dijeiu kralješnice, stalno su pod opterećenjem i stresovima, a opterećenje je najveće kada je kralješnica odnosno trup savinut. Ako pri tome postoji još i drugo opterećenje na kralješnicu, npr. podizanje teškog tereta, može doći do pomaka diskusa iz njegova ležišta, a isto se može desiti kada je dodatno opterećenje prevelika telesna težina. Kao posljedica povećanog dodatnog opterećenja puca i kida se vanjski sloj - prsten diskusa. Ako je prsten razderan samo djelimično, može se do diskusa izbočiti prema van ili ako je razderotina odnosno puknuće prstena diskusa bilo obilnije, unutrašnji dio diskusa ili jezgra može iskočiti kroz pukotinu razderotine van. U blizini diskusa iz kralješnice odnosno iz kičmene moždine izlazi više živaca za ruke na vratnom dijelu i za noge u slabinskom dijelu kralješnice. Ovisno o tome na kojem je mjestu nastala razderotina prstena, jezgra ili njezin dio izbočuje se ili luksiira iz svog ležišta u kralježnički kanal prema straga u sredinu ili straga sa strane. Pomaknuti dio diskusa pritišće na živce ili u teškim slučajevima na kičmenu moždinu u kralježničkom kanalu dovodeći u takvim slučajevima do križobolje ili u težim slučajevima do bola koji se širi kroz ishijadični živac sve do palca na nozi.
Ako se takva pojava zbiva na vratnom dijelu kralješnice, zinakovi nadražaja živaca toga dijela se očituju na vratu, ramenima i rukama.
Od svih diskusa, najčešće bivaju zahvaćeni opisanim promjenama oni najniži u slabinskom dijelu kralješnice, tj. zadnji i predzadnji.
Koji Ijudi najčešće dobivaju promjene na diskusima?
Premda oštećenje diskusa može nastati u gotovo svakoj životnoj dobi, ipak se najčešće javlja između 30. i 50. godine života. Čak i u toj životnoj dobi postoji slabost tkiva diskusa uslijed procesa starenja. Bilo koje opterećenje kralješnice, napose iznenadna opterećenja, mogu dovesti do oštećenja diskusa. S druge strane, javljanje jakog bola u križima može biti povezano s neznatnim opterećenjem odnosno pokretom, npr. podizanje sa sjedalice. Čovjek s jakim mišićima trupa odnosno kralješnice koji podiže terete rjeđe ošteti diskus nego osobe koje posao obavljaju u sjedećem položaju i koji samo povremeno podižu teške terete. Takvi ljudi imaju "mekane" mišiće i njihovi mišići su vjerojatno mlitavi. Svakd teži i naporniji rad s takvim mišićima neistreniranih osoba može uzrokovati oštećenje diskusa i razviti križobolju ili ishijalgiju.
Znakovi ohećenja diskusa?
Bol se obično javlja naglo na mjestu pomaka jezgre diskusa, a može se javiti za vrijeme pregibanja ili podizanja nekog tereta, ispravljanjem pri naglom ustajanju sa sjedalice itd. Katkada se razvije osjećaj nekog "puknuća" u križima. Križa tada često postanu "zablokirana" i osoba nije sposobna stajati uspravno. Ovo je stanje nazvano "akutni lumbago", a danas se naziva i akutni bolni sindrom.
Ponekad križobolja ne počinje tako naglo i bol-no, već polako s vrlo slabim i nejasnim znakovima koji se patpuno poiačavaju. Često se osobe uopće ne mogu sjetiti da su "preopteretile" kralješnicu odnosno da su radile neki teži posao.
U nekim se slučajevima bol iz križa kao znak oštećenja diskusa širi kroz čitavu nogu sve do stopala. Takva slika oštećenja diskusa može nastati bez križobolje ili joj prethodi križobolja, a u rjeđim slučajevima istodobno nastaje križobolja i bol uzduž noge. Bol, koja se najjače osjeti u stražnjici, stražnjoj ili vanjskoj strani natkoljenice te listu, praćena je često trncima.
U teškim slučajevima oštećenja diskusa i jakog pritiska na živce koji izlaze iz kičmene moždine u kralježničkom kanalu, može doći do oštećenja rada mokraćnog mjehura ili rada crijeva, pa to stanje valja shvatiti kao hitan slučaj gdje je potrebno provesti bolničko liječenje.
Kod osoba koje su jednom preboljele napad lumbaga ili ishijalgije mogu se javljati novi napadi. Oni nastaju uslijed opterećenja ili oštećenja malih zglobova kralješnice u blizini diskusa. Nastaje tzv. spondilartroza.
Liječenje
Mnoge osobe s knižoboljom ne obraćaju se liječniku zbog liječenja jer smetnje brzo iščezavaju. Međutim, ako je liječenje ipak potrebno, onda je najvažnije mirovanje u krevetu. Mnogi bolesnici ubrzo u krevetu osjete olakšanje križobolje iii ishijalgije već nakon 3-5 dana. Odmor u krevetu mora biti potpun koliko je to najviše moguće, a kod nekih slučajeva odmor u krevetu može trajati nekoliko tjedana. Obično traje 7-14 dana.
Za vrijeme mirovanja diskus nije pod opterećenjem a napeti mišići omlohave (omlitave) pa ukočena kralješnica postupno postaje neblokirana, tj. slobodna. Izbočeni ili iskočeni diskus odnosno njegova jezgra ili dio te jezgre pokazuje težnju za smanjenjem, pa se eventualni pritisak ili podražaj koji je pritiskivao živce ili kičmenu moždinu smanjuje. Zbog toga bol postupno nestaje i popušta. Glavni i osnovni cilj odmora je da se zaštiti diskus od opterećenja i dapustd izliječenje stvaranjem čvrstog ožiljka na diskusu.
Najbolje je ležati u položaju koji je najudobni-ji, a često je to na leđima sa savinutim nogama u koIenu i kuku te prignutom glavom prsima. U istom položaju može se ležati i na boku 3-4 puta na dan po jedan sat. Kod nekih bolesnika gdje je krivina slabinske kraiješnice pojačana, valja koristiti ležaj sa podmetnutim jastučićem na leđima u cilju podržavanja tog položaja kralješnice. Nekim bolesnicima najviše odgovara u toj akutnoj fazi kni-žobolje da leže potrbuške s podmetanjem jastuka do iznad sredine natkoljenice do sredine ili nešto ispod te visine . Ako bolesniku više odgovara
Operativno liječenje
Oštećenje diskusa ponekad traje dugo usprkos liječenju i u tim slučajevima dolazi u obzir operativno liječenje.
Postoje 3 glavna razloga za operativno liječenje:
- ako ishijadiena bol traje vrlo dugo,
- ako je prisutna ili se pogoršava slabost nekih mišića, ako postoje poteškoće s mokrenjem i stolicom,
- u slučajevima dugotrajne nesposobnosti za
rad izazvane čestim ponavljanjem znakova oštećenja
diskusa.
Kako sačuvati sposobnost kralješnice
Mogu se smanjiti potencijalne opasnosti oštećenja diskusa i tako spriječiti ili ublažiti znakovi križobolje ili ishijalgije:
1. Izvođenjem određenih medicinskih vežbi (v. Vježbe za slabinski dio krailješnice) svaki dan sve dok ponovno ne ojačaju mišići leđa.
2. Učenjem pravilnog načina podizanja i prijenosa tereta (v. upute) i usvajanje takve tehnike podizanja kao naviku.
3. Ispravno sjedenje. Valja uvijek sjediti dobro na sjedalici (ili sjedištu u automobilu), uspravno.
4. Ležaj mora biti tvrd i ravan s obilatim jastukom ispod glave.
5. Ako se pojave početni simptomi, valja odmah
ići u krevet, a ne pokušavati dalje raditi.
Što treba i što ne treba da rade osobe s oštećenjem diskusa
1. Ne preporučuje se da se odviše razmišlja o bolesti i o tome da bolest dovodi do trajnog oštećenja radne sposobnosti, jer velika većina ljudi ozdravi i provodi normalan život.
2. Valja se sjetiti da oštećenje diskusa, tj. diskartroza i spondiloza ne moraju biti u vezi sa sličnim promjenama na zglobovima ruku i nogu već se ono može javiti izolirano.
3. Nikada ne valja pokušati "raditi" ako postoje mali, početni bolovi koji nagovještavaju napad križobolje ili ishijalgije, jer kralješnica zahtijeva mirovanje a ne daljnje opterećenje i naprezanje.
4. U krevetu valja ostati dovoljno dugo, tj. još barem 7 dana nakon prestanka bolova.
5. Uvijek valja izbjegavati savijanje kralješnice, a kralješnica mora biti uvijek opružena, ravna i što više postavljena vertikalno.
6. Treba nositi zaštitna sredstva (steznik) ako je to liječnik odredio jer će se svaki bolesnik lako moći uvjeriti u njegove prednosti već 7. ili 14. dana kada bolovi i ostale smetnje znatno oslabe.
7. Nikada se ne smije zaboraviti vježbati naučene medicinske vežbe. Šetanje i plivanje odlični su oblici vežbanja.
8. Učiniti sedište kod kuće ili na radnom mjestu pravim.
9. Stvoriti navike izbjegavanja ispružanja kolena pri savijanju naprijed već uvijek za dohvatanje predmeta s poda ili nižeg mjesta to učiniti savijanjem nogu u kuku i kolenima.
10. Valja se uveriti da čvrsti madrac daje dobru potporu kraljeanici.
11. Ne pokušavati dizanje bilo kojeg tereta sa sagnutim leđima, već uvijek koristiti pravilan način podizanje tereta .
12. Sve poslove valja činiti na radnoj ploči koja je dovoljno visoka, tj. u visini prsnog koša, kako se ne bi moralo savijati.
