Ordinacija Milojević medic, Novi Sad, Bulevar cara Lazara 90, telefon 064/197 22 99 .  Design by Tićma   www.milojevicmedic.com
index  |  Dr Milojevic  | istorija  |  vežbe  |  preventiva  |  indikacije  |  procedure  | kontakt  |  sadržaj
nazad
CERVIKALNI SINDROM

Degenerativne promjene mogu se razviti i na zglobovima kičme (zglobovi između pojednih pršljena, zglobovi između rebara i pršljena) i na disku između dva pršljena. Takve promjene na kičmi nazivaju se spondiloza i diskartroza.
Spondiloza i diskartroza mogu se razviti na vratnom, prsnom i slabinskom dijelu kičme. Računa se da od diskartroze vratne kralješnice boluje preko 75% muškaraca i žena u dobi iznad 65. godine života, a slabinskog dijela oko 60°/o muškaraca i oko 40% žena starijih od 35. godine života. Spondiloza je također česta. Degenerativne bolesti prsnog dijela kralješnice su rijetke.
Spondiloza i diskartroza uzrokuje tegobe koje se u vra,tnom dijelu manifestdjrafju na vratu, u području ramena i rukama. Takvi znakovi zbog degenerativnih promjena vratne kralješnice nazivaju se vratno-ručni sindrom (cervikabrahijalni sdndrom), a ako se tegobe šire prema glavi (zatiljak, sljepoočnice i drugde) naziva se sindrom vrat-glava (cervikocefalni sindrom). Klinički znakovi degenerativnih promjena u području prsnog dijela kralješnice nazivaju se sindrom prsne kralješnice (torakalni sindrom), a na slabinskoj kralješnici - slabinski sindrom (lumbalni sindrom).
Vratni i cervikobrahijalni sindrom
Bol i drugi znakovi koji se javljaju kod tih osoba nastaju zbog degenerativnih promjena zglobova i diska vratne kralješnice. Znakovi se javljaju na mjestu razvitka spondiloze i diskartroze, tj. u području vrata, ili se prenose na periferiju, prema glavi, na ramena i šake.
Iz mozga i kiomene moždine odlaze spletovi živaca praćeni krvnim žilama kroz uske otvore i kanale na vratu i području ramena. Degenerativne promene kralješnice svojim koštanim trnovima mogu suziti njihove prolaze i izazvati iritaciju živčanih spletova ili krvnih žila te izazvati tegobe. Jedan veliki dio tegoba nastaje i zbog smanjenja snage i čvrstoće mišića u području vrata i ramena koje se zbivaju kod žena oko 30, a kod muškaraca oko 45. godine života.
Prvi znakovi cervikobrahijalnog sindroma su trnci ili mravinjanje u pojedinim ili svim prstima šake. Trnci se obično javljaju u jednoj ili obema rukama pred zoru, zbog čega se remeti miran san. Tegobe se mogu ponavljati i danju, napose kada osoba ostaje duže vrijeme u nepovoljnom položaju, npr. pri radu.
Mravinjanje u prstima u većini slučajeva ne zahtijeva liječenje jer se ne radi o bolesti. Kako u rijetkim slučajevima tako počinje i reumatoidni artritis, preporučljivo je konzultirati reumatologa.
Ako izbočeni diskus ili koštani izdanak (šiljak) vrši pritfeak na vratne živce, javlja se bol u šiji, koja se širi prema glavi ili u rame i šaku. Vratni mišići su napeti i bolni. U težim slučajevima diskartroze mogu nastati poremećaji osjeta, refleksa i grube snage šake. No to se dešava vrlo rijetko.
Prognoza cervikobrahijalnog sindroma nije loša jer obično spontano nestaje. Tamo gdje se to ne dešava, a radi se o lakšim slučajevima, često je dovoljno uzimati blaža sredstva za smirenje bola (laspirin) i koristiti pri spavanju tvrdi ležaj s niskim uzglavljem - U težim i dugotrajnijim slučajevima treba nositi ovratniik za rasterećenje kralješnice, koji određuje liječnik koristiti fizikalnu terapiju i medicinsku gimnastiku.
M  E  D  I  C
M ILOJEVIĆ
Postoje dvije vrste medicinske gimnastike - statička  i dinamička. Koju vrst vežbanja treba koristiti, odredi će liječnik. Statičke vežbe primenjuju se u cilju jačanja oslabljenih i omlohavljenih mišića i rastezanja skraćenih mišića šije i leđa. Iz početnog položaja ispred ogledala ruke se stavljaju na zatiljak a bolesnik pruža otpor pomaku glave prema straga. Zatim bolesnik stavlja dlanove na čelo glavu pokreće prema naprijed a šake pružaju jak otpor potiskujući glavu prema straga. Daljna vežba izvodi se tako da lijeva ruka "gura" glavu udesno uz promjenu strane. Bolesnik lijevom rukom pritiska na lice, a desnom potiskuje glavu sa stražnje strane, nakon čega se strane mijenjaju. Vežbanje se nastavlja tako da bolesnik dlanove stavi iznad glave, raširenih laktova

Dinamičke vežbe su brojnije i zahtijevaju pokret u vratnoj kralješnici
Naučene vežbe treba činiti 15-20 minuta 1-2 puta svakog dana.
U cilju sprečavanja vratnog sindroma pri obavljanju dnevnih i profesionalnih aktivnosti treba izbegavati prejake pokrete glavom odnosno vratnom kralješnioom (okretanje, priklon glave odnosno brade prsima, savijanje glave prema straga).